Arkivportalen (Norway)

Arkivportalen

Arkivportalen <https://www.arkivportalen.no> (30. V 2026).

Arkivportalen predstavlja onlajn servis za pretragu informacija i kataloških podataka o arhivskoj građi u norveškim arhivima. Nastao kao nacionalni zajednički projekat fondacije Asta i Nacionalnog arhiva Norveške portal se razvija u kontinuitetu od 2010. godine, Godine 2018. je izvršeno značajno unapređenje, a danas predstavlja aktivan sistem koji se redovno dopunjava podacima od strane više od sto arhivskih institucija. Pored građe državnih ustanova koje su u nadležnosti nacionalnog arhiva, međugradskih i gradskih arhiva, svoje kataloge na portalu takođe objavljuju i muzeji sa arhivskim zbirkama, kao i manje arhivske institucije sa posebnim oblastima delovanja. Arhivski zapisi o građi su organizovani hijerarhijski i uopšteno koriste nivoe: arhiv, serija, jedinica i fascikla. Svaki nivo ima identifikator, naziv i najčešće vremenski opseg, ali i druge metapodatke. Pretragu je moguće vršiti u formi slobodnog teksta unutar svih polja unetih metapodataka, za sve tipove arhivskih jedinica. Na listi prikazanih rezultata klikom na željenu arhivsku jedinicu dobija se detaljaniji prikaz sa više informacija, ali i ceo arhiv kome jedinica pripada u hijerarhijskom nizu na dnu stranice. Na ovom mestu je moguće ostvariti odličan uvid u strukturu fondova i sadržaj velikog broja dokumenata, a registrovani korisnici mogu koristiti i funkciju zakazivanja korišćenja građe u fizičkom obliku na mestima gde su pohranjeni. Takođe, pojedine institucije nude i uslugu naručivanja papirnih i digitalnih kopija. Zahvaljujući dobro organizovanoj pretrazi, među opisima nekoliko miliona arhivskih dokumenata, iz oko deset hiljada fondova, moguće je na jednostavan način detektovati željene informacije o arhivskoj građi, poput dokumenata koja svedoče o počecima diplomatskih odnosa između Kraljevine Srbije i Kraljevine Norveške, ili o dokumentima koja osvetljavaju tešku sudbinu više hiljada interniraca sa prostora Kraljevine Jugoslavije deportovanih u Norvešku tokom Drugog svetskog rata. Treba napomenuti da se katalozi i metapodaci sa ovog portala koriste za navigaciju i pristup digitalizovanoj građi norveških arhiva dostupnoj u okviru posebne veb prezentacije (Digitalarkivert).

(Lista arhivske građe o stradanju interniraca sa prostora Kraljevine Jugoslavije, pretežno Srba, u norveškim logorima za vreme Drugog svetskog rata)
Opis dokumenata iz Nacionalnog arhiva Norveške koji svedoče o Operaciji Viking

Norveški model, prema kojem su arhivski opisi (informativna sredstva i metapodaci) dostupni na posebnom portalu, dok se digitalne kopije dokumenata prezentuju na drugom, nije nimalo neoubičajen. Naprotiv, veoma je sličan modelima koji postoje ili su postojali u Švedskoj, Danskoj, Finskoj, Nemačkoj i Holandiji. Razlika je u tome što Norveška i dalje razdvaja ove funkcije i korisnicima eksplicitno objašnjava njihovu namenu, dok su u pojedinim drugim zemljama takvi sistemi vremenom integrisani u jedinstvene platforme.

Ovakva podela proistekla je iz činjenice da su sistemi za opisivanje arhivske građe i sistemi za njenu digitalizaciju često nastajali nezavisno jedni od drugih. Najbliži norveškom modelu jeste švedski primer, gde Nacionalni arhiv Švedske održava nacionalni sistem za pretraživanje arhivskih opisa, dok je digitalizovana građa dostupna putem posebnih servisa i digitalnih čitaonica kojima upravlja ista institucija.

”Discovery”, National Archives, UK

Zanimljiv je i primer britanskog Nacionalnog arhiva, gde sistem Discovery objedinjuje arhivske opise i veze ka digitalnim objektima. Slično tome, Nacionalna uprava za arhive i registratursku građu Sjedinjenih Američkih Država (NARA) nastoji da kroz jedinstveni katalog poveže arhivske opise i digitalne kopije. Ipak, čak i u takvim slučajevima, iza jedinstvenog korisničkog interfejsa često se nalaze odvojene baze podataka i zasebni informacioni sistemi.

Originalno objavljeno u Godišnjaku za društvenu istoriju 2, 2025, str. 137-138.

Slobodan Mandić, ”Prikazi sajtova (Web adrеsar) L”, u:
Godišnjak za društvеnu istoriju 3, 2025, Bеograd, 2026, str. 135-140.


Was this helpful?

1 / 0

Leave a Reply 0

Your email address will not be published. Required fields are marked *